OPĆINA SIRAČ

sirac.hr

Na prostoru današnjeg Sirača u srednjem vijeku nastaju dva grada, dvije utvrde: Sirač i Željnjak samo dva kilometra udaljene jedna od druge dok manji nalazi novca upućuju na postojanje Sirača još u rimsko doba, kada je pripadao Posavskoj Panoniji.

Sirač je sredinom 13. stoljeća pripadao župi Toplica. Tada ga i prvi puta 1242. godine pod imenom ZIRCH nalazimo na jednoj zemljopisnoj karti. Prvi stari grad u Siraču, čiji su ostaci vidljivi i danas, sagradili su 1309. godine templarski vitezovi, a tijekom narednih godina, desetljeća i stoljeća grad je često mijenjao vlasnike činom darovanja, kupovine ili vojnim osvajanjima.

Od 1343. godine Sirač je vlasništvo obitelji Tiboltović, a 1389. godine ugarski kralj Sigismund uzima Sirač Tiboltovićima i poklanja ga Kaštelanovićima od Sv. Duha koji su živjeli u današnjem Dežanovcu. Tih godina promijenio je i ime naselju pa se današnje ime SIRAČ prvi puta pojavljuje 1390. godine, kada je hrvatska plemićka obitelj Kaštelanović sve do 1430. godine gradila naselje na novoj lokaciji. Istovremeno Kaštelanovići su sagradili u blizini grad Željnjak, čije se ruševine nalaze nedaleko kamenoloma Mračara i sela Barica. Provalom Turaka u ove krajeve 1542. godine, gradovi Sirač i Željnjak dolaze u njihov posjed, a većina stanovništva, među kojima je i starosjedilačko hrvatsko, odlazi u današnju zapadnu Mađarsku i Gradišće u Austriji. Turci su po svom dolasku naselili Muslimane i Vlahe pa je u 17. stoljeću bilo u Siraču oko 300 kuća s pretežno muslimanskim življem.

 

SIRAČ-KOTARSKO SREDIŠTE

Borbe za Sirač su česte. Godine 1687. su zbog napredovanja hrvatske vojske pod zapovjedništvom bana Draškovića i carske pod Dünerwaldom, Turci napustili Sirač, a carski austrijski dvor ga 1695. godine formalno poklanja, ali ne i predaje, patrijarhu Arseniju Crnojeviću, koji je došao sa srpskim porodicama. Krajem 17. stoljeća Sirač je bio središte kotara.

Ostao je u vlasti bečke Carske komore, pa ga najprije 1748. godine carica Marija Terezija poklanja svome suprugu, a 1763. Sirač, utvrdu u ruševinama, i posjed kupuje Antun Janković, tada podžupan požeški. Naseljavanje Sirača ponovo počinje pod kraj 18. stoljeća, posebno 1776. godine, kada su iz Like i Gorskog kotara doselile hrvatske porodice, a šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća počinju se na ove prostore naseljavati njemačke obitelji iz Austrije, Moravske i Mađarske.

Tih godina počinje i gospodarski razvoj Sirača.

Intenzivnija eksploatacija šume počela je 1872. godine, a kamena 1895. posebice za izgradnju cesta, te željezničke pruge Barcz - Pakrac koja je puštena u promet 1897. godine. Odmah nakon izgradnje željezničke pruge, društvo Južna željeznica zakupilo je siračka brda na istoku, otvorilo kamenolome i napravilo odvojak željezničke pruge kroz sela do potoka Grižine, dok je vlastelinstvo Tükory nastavilo eksploatacijom šuma. Mogućnost rada i zarade privlači nove došljake u Sirač, među kojima su u to vrijeme nešto brojnije češke obitelji.

Šume često mijenjaju vlasnike pa su nakon 1918. godine, u narednih dvadesetak godina, vlasnici šuma Jugoslavensko dioničko društvo, Guttman i Dioničko društvo "Croatia" koje za potrebe prerade drveta gradi novu veliku pilanu. Dio posjeda je koloniziran u zaselak Baricu, gdje su se nastanili Gorani, Primorci iz Podgorja i Talijani iz okoline Vicence i Padove.

 


 

DRUGI SVJETSKI RAT - NEISTRAŽENO VRIJEME

O Siraču u Drugom svjetskom ratu pisano je s pozicija bivšeg sistema, jednostrano i proturežimski pa prava istina o tom vremenu tek treba biti napisana. Sigurno je da je zbog svog zemljopisnog, pa i vojnog značaja bio zanimljiv vojskama na ovim prostorima, a taj interes prouzročio je znatna ljudska i materijalna stradanja. Sirač je u vrijeme rata bio općinsko, ali i vojno središte u kojem su bile postrojbe "Kulturbunda", ustaške postrojbe i domobranski Gorski zdrug. I mještani Sirača su dijelom bili pripadnici tih postrojbi. Partizanske postrojbe su 13. lipnja 1943. godine ušle u Sirač, nakon što su slomile otpor utvrđenih domobrana i ustaša u školskoj zgradi i u crkvi. Niti nakon toga Sirač još dugo nije imao potpunu vlast jedne ili druge vojske, jer su u njega preko dana često zalazile postrojbe ustaša, njemačke vojske i domobrana, dok su partizani u mjesto ulazili uglavnom noću.

Iz Drugog svjetskog rata Sirač je izašao kao jedan od 5 lokalnih centara općine Daruvar. Čelništva općine Sirač, Daruvar, a najviše sami mještani kroz Mjesnu zajednicu, nastojali su s više i manje uspjeha pokrenuti proizvodne i prerađivačke kapacitete, te razne udruge, nastaviti tradiciju prerade drveta, osnovnog školstva, zdravstvene zaštite, pošte, kulturnih djelatnosti, športa i vatrogastva.

Sve vrijeme nakon Drugog svjetskog rata Sirač je ostao mini središte gospodarske i društvene djelatnosti ovog kraja. Usprkos hrvatskoj orijentaciji i opredjeljenjima napredovao je u razvitku.

 


 

SIRAČ U DOMOVINSKOM RATU

Za Sirač je Domovinski rat počeo 5. svibnja 1991. godine kada je formiran Krizni štab za pripremu i vođenje oružanog otpora, a prva naoružana postrojba osnovana je dan kasnije. Početak velikosrpske oružane agresije je za općinu Sirač 19. srpnja 1991. godine kada su pobunjeni Srbi iz zasjede napali policijsku ophodnju i Purnici, kojom prilikom je sedam pripadnika MUP-a ranjeno, a dvojica su ubijena. Gotovo svi mještani bili su organizirani u obrani, a samo mali broj stanovnika je napustio Sirač. U odredima Narodne zaštite i postrojbi 4. satnije 58. samostalnog bataljuna bilo je 447 stanovnika općine Sirač. Tijekom rata poginulo je 9 Sirčana u postrojbama Hrvatske vojske i Policije, a 11 poginulih su civilne žrtve Domovinskog rata, dok ih je 39 ranjeno.

 

1991. – 1995.
“Ovaj crni
prljavi rat će
i majku
i oca
i braću
i sestru moju
beskrajno dugo boljeti"

D. Lončar

Cjelokupnu povijest pakračkog i lipičkog područja, uključujući i Domovinski rat zapisao je u elektronskom obliku član Povijesnog društva Pakrac-Lipik i autor Gordan Vukić. E-knjiga je u .pdf formatu, a namijenjena je svima za kopiranje i čitanje pa autor tako i ovim putem omogućava njezino besplatno preuzimanje na našem portalu. Zahvaljujemo autoru!

E-povijest Pakraca i Lipika

 


 

ZRNCA POVIJESTI

- Rimsko doba: spominje se Lipik (Aquae Jasoe) i Daruvar (Aquae Balisse, dakle i Sirač je bio pod rimskom vlasti.

598. - Goti zavladali ovim krajevima.

627. - 640. - Priča se da je Hrvate dovelo na današnja područja petero braće i dvije sestre (Klukas, Lobel, Kosenc, Muhlo i Hrvat te Tuga i Buga). Područje između Save i Drave nazvano je Slovinska zemlja (Slavonija).

1242. – Prvi put se spominje Sirač na zemljopisnoj karti (Zirch). 

1309. – Sagrađen Stari grad. Drži se da su ga sagradili templarski vitezovi.

1311. – Ban Mikac je u Siraču održavao sabor plemstva kraljevine Slavonije, 1337. također. To svjedoči da je Sirač u XIV. stoljeću bio značajno mjesto. Mikac je bio gospodar Koprivnice, Đurđevca, Novigrada. 

1334. – Crkvu Blažene Djevice Marije prvi put spominje arhiđakon Ivan Gorički. 

1343. – Sirač je bio u vlasništvu Tiboldovića. Pri diobi posjeda spominje se potok Sirač. 

1389. – Kralj Sigismund oduzima Sirač obitelji Tiboldovića i daje Kaštelanovićima od Svetog Duha. Oni su gospodari Sirača cijelo XV. i XVI. stoljeće, do provale Turaka. 

1390. – Dolazi Sirač na karti pod današnjim imenom.

1430. – Kaštelanovići grade utvrde u Siraču i Želnjaku. 

1501. – Spominje se Michael, župnik Blažene Djevice u Siraču. 

1542. – Gradovi Sirač i Željnjak pali pod tursku vlast. Hrvatsko stanovništvo napustilo kraj. Dosta ih je otišlo u Gradišće. 

1577. – Spominje se paša u Pakracu koji je imao svoga agu u Siraču. Stanovao je u gradu templarskih vitezova. 

1586. i 1594. – Carski generali Vid Halek i Herberstein pokušavaju Sirač oteti Turcima. "Biju ga topovima, ali nakon časovita uspjeha Sirač ostaje turski".

1691. – Pukovnik Makar istjerao Turke iz Sirača nakon 149 godina turske vlasti. Sirač dolazi pod vlast carske komore u Beču. Stvoren je veleposjed s 12, 15, a ponekad i 29 sela. 

1695. – Carskom darovnicom austrijske vlasti darovale su kaštel Sirač s 15 sela patrijarhu Arseniju Crnojeviću. 
- Sagrađena pravoslavna crkvica. 

1696. – Crnojević odlazi u Ugarsku, a Sirač je vraćen carskoj komori. 

1702. – Vlastelinstvo Sirač imalo je 21 naseljeno mjesto (i Podborje-Gornji Daruvar). 

1742. – Seljaci iz Sirača sudjeluju u buni protiv vlastele i uprave.

1751. – Navodi se kapelica Majke Božije sagrađena do vojarni. 

1763. – Gospoštiju Sirač kupuje požeški podžupan grof Antun Janković (15 sela sa 62 selišta). 

1768. – Radi istrebljenja hajdučije podignute su vojarne za vojnike. 1809. su izgorjele, ali su obnovljene. Nalazile su se na mjestu današnje trgovine preko puta crkve, te na mjestu Peternelove i Tešinskove kuće. 

1780. – Kanonska vizitacija u pakračkoj župi, u Siraču zabilježeno 204 rimokatolika, 39 bračnih parova u 16 kuća.

1770.-1800. – Sirač nastanjuju hrvatske obitelji iz Like: Abramović, Biljan, Brajdić, Crnković, Dasović, Juraić, Karlović, Manjarić, Marković, Munić, Pavičić, Penezić, Peršin, Plažanin, Požega, Radošević, Rendić, Šafar, Šuta, Turković, Varat, Vitina. U istom razdoblju, vjerojatno iz Bosne, doselile su pravoslavne obitelji: Alojević, Andrlić, Gavrilović, Kreić, Sekulić, Snjegović, Vujić. 

1860. – Počele dolaziti njemačke obitelji iz Austrije, Moravske i Ugarske. 

1876. – U selo došle obitelji Palder, Heinelt, Hamp, Göttlicher, Hajda, Birckner, Vogel, Kreuzer, Hinkelman, Mück.

1878. – Počinje eksploatacija kamena u Siraču, za izgradnju pruge Barcs–Virovitica–Daruvar–Pakrac i ceste Sirač-Badljevina. 

1879. – Janković prodaje posjed Sirač grofu Tüköryu koji ga je posjedovao do 1918. 
– Franjo Kühr preuredio pilane u mlinove na valjke i kasnije dao mlin u Japagi sinu Karlu, a mlin u Siraču zetu Kolomanu Demeteru. (Sada je mlin u Japagi Vašatko, a mlin kod crkve Moučka). 

1882. – Počela raditi osnovna škola, prvi učitelj Josip Šert iz Siska.

1884. – Društvo "Južne željeznice" gradi prugu Pakrac-Barcs. 

1885. - Posvećena novoizgrađena školska zgrada, 1.svibnja
- Novoizgrađenom prugom prošla prva lokomotiva. 

1887. - Sagrađena cesta Sirač-Badljevina-Dežanovac. 
- Počeo redovan promet na pruzi Pakrac-Barcs. 
- Prvi put djeca cijepljena protiv boginja.

1890. – Kao činovnici, trgovci, gostioničari, obrtnici, kirijaši i radnici dolaze obitelji: Albreht Bauman, Bažant, Bukač, Berlančić, Brinjak, Bartonj, Čapek, Cisar, Fridrih, Gašpar, Havel, Hudolin, Herman, Jursik, Kaucki, Keser, Kolanda, Klobučar, Križ, Kukec, Lauter, Lor, Lukač, Lujanac, Maljevac, Meštijan, Mikeš, Mondović, Nadaždi, Omerzo, Orban, Pajtl, Panić, Pejić, Paukner, Pulić, Reichl, Řehak, Žehaček, Simčić, Slabinac, Stijepić, Sukić, Štromajer, Šula, Vaclavek, Vondruška, Žuger, Žurga. 
- Počela djelovati novoosnovana općina Bijela sa sjedištem u Siraču. 
- Dopremljen prvi lokomobil (dampf) u mlin Franje Kühra. Nabavio je i stroj za vršenje žita.
- Škola prima časopise Smilje i Gimnastiku. 

1891. – Izvršen popis stanovništva: 135 kućnih brojeva i 840 duša. Po vjeri: 729 katolika, 80 pravoslavaca, 13 evangelika, 6 protestanata i 12 izraelita. 
- Kroz Sirač proputovao Khuen Hedervary.

1892. – Osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo. Prvi predsjednik je općinski bilježnik Franjo Rauber, a vojvoda općinski blagajnik Josip Mihoković. 

1893. – Počela raditi poštanska agencija. Prvi činovnik tog ureda bio je Ivan Füzy, zatim Danica Pešek, a od 1926. obitelj Dabčević. 

1894. – Veleposjednik Tüköry otvara "bolnicu" šumskih radnika u kojoj je 1896. liječeno 840 bolesnika. Imala je jednog liječnika i 8 kreveta. 

1904. – Osnovan odbor za gradnju katoličke crkve.

1906. – Počela gradnja crkve. 

1908. – 2. srpnja posvećena novoizgrađena crkva. Nastupalo Hrvatsko pjevačko društvo "Sloga" iz Zagreba. 
- Škola postala dvorazredna (124 učenika-dva odjeljenja). 

1910. – Doselile češke i njemačke obitelji na Ravnu njivu: Bis, Heveroh, Polak, Moulis, Schmidt, Schüller, Weber, Wisner.

1912. – Nabavljena i posvećena zastava Dobrovoljnog vatrogasnog društva.
- Postojao tamburaški sastav.

1913. – Sagrađena cesta Dragović-Sirač-Doljani. 

1914. – Počeo 1. svjetski rat-sudjelovali sirački mladići.

1918. – U Baricu doselili Primorci i Talijani iz okoline Vincence i Padove: Dundović, Troha, Vončina, Dalmolin, Nervo, Filipin, Moro. 
-  Croatia d.d. kupila šumu i počela graditi pilanu. 

1920. – Uspostavljena pilana Croatia.

1924. – Podignuti temelji za novu školsku zgradu.

1925. – Počeo rad u novoj školi (današnji Suvenir).
- Škola postala trorazredna.

1926. – Održani tečajevi kuhanja i šivanja.
- Osnovano prvo Vatrogasno glazbeno društvo "Tomislav" (limena glazba).

1927. – Radilo gimnastičko društvo Hrvatski sokol.
- Vozio šumski vlak.

1928. – 3. rujna održana 3. Javna vježba Hrvatskog sokola-noćna električna rasvjeta. 
- Razdijeljeni pašnjaci zemljišne zajednice.

1929. - Sirački gimnastičari Hrvatskog sokola nastupili 10. i 11. kolovoza na akademiji i župskom sletu u Daruvaru.
- Održan tečaj krojenja i šivanja (Čapek predavač)

1931. – Prestala raditi pilana Croatia. (Preseljena u Živinice.)
- Školska knjižnica broji 474 knjige.

1932. – Radilo Kulturno društvo Napredak.

1933. - Eduard i Mara Bauman počeli rad na osnivanju baptističke crkve. 

1934. – Škola postala četverorazredna (304 učenika). 
- Prvo baptističko krštenje. 

1936. - Sagrađeno vatrogasno spremište.

1937. – U Sirač donesena nogometna lopta (Franjo Abramović). 
- Osnovan Nogometni klub Jadran.

1938. – Škola imala 5 odjeljenja (I. razred – dva odjeljenja).

1939. – Sagrađena nova istočno-pravoslavna crkva na mjestu stare crkvice. 

1941. – Počeo II. svjetski rat u Jugoslaviji – mnogobrojne su siračke žrtve (158 ljudi). 

1943. – Partizanska vojska ušla u Sirač nakon što je slomila otpor utvrđenih domobrana i ustaša na Starom gradu, u željezničkoj stanici, školskoj zgradi i crkvi.

1945. – Kardinal Alojzije Stepinac proglasio kapelu Blažene Djevice Marije župnom crkvom, a Sirač je postao župa. 
- Održana prva krizma u Siraču. 
- Organizirano prvo čišćenje spaljene školske zgrade. 

1946. – Nogometni klub Jadran obnovio rad.
- Počinju radovi na obnovi školske zgrade. 

1947. – Župa Sirač dobila svog prvog upravitelja – Franjo Oražem. 
- Počeo rad u obnovljenoj školi 2. studenog, prva je u kotaru Daruvar. 
- Radio prvi tečaj za nepismene. 
- Osnovana nabavljačko-potrošačka zadruga. 
- Građen Zadružni dom. 

1948. – Zadruga odlučila podignuti pilanu koja će preko dana rezati, a uvečer bi davala električno osvjetljenje selu. 
- Školska djeca prvi put dobila darove za Dan dječje radosti (31. prosinca). 
- U šumariji zaposleno 220 radnika.

1949. - Uvedeno električno svijetlo u školu, općinu (danas stanovi Suvenira kraj crkve) i Zadružni dom. 
- Počeo raditi peti razred u školi.
- Organiziran tečaj za nepismene (drugi po redu). 
- Otvorena škola učenika u privredi. 
- Kamenolom pripojen Direkciji autoputa Zagreb-Beograd.
- U selo došlo 600 vojnika na rad u kamenolom (kamen za autoput). Smješteni u barakama u Pakri (njive).
- Uvodi se električno svijetlo po kućama. 
- Organiziran tečaj krojenja i šivanja, voditeljice Adela Kvesić i Marija Moučka. 

1950. – Počeo raditi šesti razred. 
- Škola za nagradu dobila radio-aparat Kosmaj (kao najbolji učiteljski kolektiv). 
- Sagrađene zgrade za preradu lana (Lanara).

1951. – Električna rasvjeta uvedena u crkvu. 
- U lipnju najveća poplava u Siraču do sada (2000.). Porušeni svi mostovi.
- Otvorena seoska knjižnica u zapadnom krilu Doma (400 knjiga, 1 radio-aparat, garniture šaha, štampa: Borba, Vjesnik, Seljačka sloga, Šport, Kerempuh. Radila seoska razglasna stanica).

1952. – Kupljene tambure za prvi školski tamburaški sastav. Voditelji: Stjepan Ilijević i Miroslav Krmpotić. 
- Prvo uređivanje Starog grada. 

1953. – Reguliran Željnjak od željezničkog mosta do Oraškog mosta.
- Ukinuto obvezno davanje otkupa.
- Zadruga ide u likvidaciju (SRZ).
- Nogostupi nasipani sipinom.
- U Orašju do Broda cesta uređena kamenom. Nasipana i cesta u Mačkovcu i od Vašatka do kamenoloma. 
- Donesena odluka o izgradnji zgrade za općinu, poštu i zdravstvenu ambulantu.
- Škola dobila prvi pisaći stroj (od likvidirane seljačke radne zadruge). 
- Obnovljen rad limene glazbe, voditelj Jaroš Kolanda.

1954. – Počeo raditi sedmi razred u školi. 
- Počinje samostalni rad kamenoloma pod imenom Kamen IGM.
- Posječena šuma u Pijanovom brdu za zgradu općine i ambulantu. 
- Urađena "makadam" cesta u Švrakincu. 
- Radio tečaj Crvenog križa. 
- Otvoren pogon za proizvodnju drvene vune ("Papuk" - Pakrac).
- Sirač dobio prvog stalnog liječnika-Dragutin Paškov. 

1955. – Radi i osmi razred u školi.
- Kupljena kuća za župni stan. 
- Useljena zgrada općine i ambulante. 
- Zadruga gradi "makadam" cestu u Dubnici.
- Obnovljen rad Kulturno-umjetničkog društva pod imenom "August Cesarec". 
- Osnovana streljačka družina. 
- Kod mosta ispod Starog grada postavljen spomenik-obilježje palim borcima Narodnooslobodilačkog rata (1941.-1945.). 

1956. – Kamenu pripojeno poduzeće Jedinstvo (kamenolom Mračara, seoska električna centrala i pilana). 
- Prva upotreba umjetnog gnojiva.

1957. – Obnovljen rad nogometnog kluba pod imenom Radnik; uređeno prvo igralište na Lanari. 
- Položen kamen-temeljac za Baptistički molitveni dom.
- Počeo rad u školi Barica. 

1958. – Djeca iz Miljanovca, Grahovljana i Barice pohađaju više razrede u našoj školi.

1959. – Posijani prvi hibridni kukuruzi.

1960. – Počeli radovi na izgradnji stambene zgrade za prosvjetne radnike. 
- Počeo dovod struje visokog napona (prvi samodoprinos). 
- 29. studenog otvorena nova kino-dvorana (zapadno krilo Doma). Prvi put uz himnu Hej, Slaveni pjevana i Lijepa naša domovino.
- Poljoprivredna zadruga pripojena Poljoprivredno-industrijskom kombinatu Daruvar.
- Otvorenje Baptističkog molitvenog doma 

1961. – Sindikalna organizacija Kamena nabavila prvi televizor u selu. Bio je postavljen u omladinskoj prostoriji (gdje je sada Bond – preko puta Hrvatskog doma). Svake večeri mještani su zajedno pratili program. 
- Detaljnije je obnovljena katolička crkva. 
- Proradila prva menza u Kamenu.

1962. – Nabavljen za školu prvi magnetofon.
- Pripojena zadruga Bijela Siraču. 

1963. – Otvorena zgrada nove željezničke stanice.
- U jesen useljena četiri stana u školskoj stambenoj zgradi. 

1964. – Prvo darivanje krvi (u dvorani Mjesne zajednice).
- Juniori Radnika igrali polufinale Kupa Hrvatske u Varaždinu protiv Varteksa.
- Formiran kombinat "Ilova".

1965. – Asfaltirano prvih 500 metara ceste u Siraču (od Vatrogasnog doma do mosta na Željnjaku). 

1966. – Osnovan odbor za izgradnju novog Vatrogasnog doma.

1967. – Izgrađena prva etaža Sindikalnog doma Kamenovih radnika. 
- Asfaltiran Donji kraj (današnja Ulica Stjepana Radića). 
- Izgrađeno spremište s tri garaže na Domu Dobrovoljnog vatrogasnog društva. 

1968. – Spojene osnovne škole iz Sirača i Bijele, ali svaka radi u svojoj zgradi. Neki nastavnici iz Sirača putuju u Bijelu da bi nastava i tamo bila stručno zastupljena.
- Godina gradnje župnog stana, 16. kolovoza je pod krovom.
- Kamenolom "3. KM" pripojen Kamenu.

1969. – Prvo ljetovanje školske djece u Malom Lošinju
- Sirčani odlučili graditi novu školsku zgradu, a ne staru dograđivati. 
- 22. srpnja održan referendum o samodoprinosu za gradnju škole.
- Osnovan odbor za izgradnju škole.
- Školu će graditi Gradnja iz Daruvara. 
- Prvo organizirano ljetovanje radnika Kamena, u Poreču. 
- Izgrađen kat na Domu Dobrovoljnog vatrogasnog društva. 

1970. – 4. srpnja položen temeljni kamen za novu školu (ministar prosvjete Socijalističke Republike Hrvatske Veseljko Velčić).
- 4. listopada proslavljena 25.obljetnica župe Sirač. 
- Asfaltiran Željnjak, Orašje od Klise (današnja Ulica kralja Tomislava).

1971. – Učenici naše škole sudjelovali u Jezičnom TV kvizu u Zagrebu. 
- Sindikalni dom je pod krovom.
- Osnovan Nogometni klub Bratstvo, Sirač ima dva nogometna kluba. 
- 22. prosinca počela nastava u novoj školskoj zgradi 

1972. – Svečano otvorena školska zgrada (današnja škola). 
- Otvorena šumska cesta do Voćina. 
- Završen Vatrogasni dom (otvoren privatni lokal Lovački rog). 
- Posađeno raslinje u školskom parku.

1973. – Knjižnica u školi posjeduje oko 3000 knjiga.

1974. – Počeo raditi Suvenir. 
- Reguliran potok Klanac, asfaltiran Klanac, uređena Klisa-dobrovoljni rad ljudi iz Klanca.

1975. – Osnovnu školu posjetio prvi književnik -Stanislav Femenić. 
- Otvorena samoposluga (sada Kumal) –preko puta crkve.
- U listopadu izgorjelo kino.
- Počelo betoniranje nogostupa. 

1976. – 1. listopada počeo raditi vrtić, prva odgajateljica Marija Pika.
- Počela suradnja s Osnovnom školom "Bora Radić" iz Bavaništa u Vojvodini(južni Banat).
- Radi se na betoniranju nogostupa.

1977. – Župni ured dobio telefon.
- Izdana suglasnost Sekretarijata za privredu općine Daruvar o izgradnji tvornice vapna.
- Izgrađeno igralište za dječji vrtić. 
- U kolovozu asfaltirana cesta Sirač-Badljevina. 
- Osnovano Sportsko društvo Kamen, četiri sekcije: nogometna, kuglaška, streljačka, šahovska. 
- Počela izgradnja novog nogometnog igrališta na lanari. 
- Nogometni klubovi Radnik i Bratstvo objedinjeni u Kamen.

1978. – Izglasan samodoprinos za plinofikaciju.
- Počeli radovi na izgradnji tvornice vapna. 
- Izlazi list Kamen i u njemu Kamenčići, list učenika osnovne škole. 
- Obilježena stogodišnjica rada siračkih kamenoloma. 

1979. – U siječnju obnovljen rad Kulturno-umjetničkog društva pod imenom Kamen. 
- Dovršeni radovi na izgradnji mosta preko potoka Bijela kod Starog grada
- Asfaltirana cesta Sirač-Grižina. 
- 7. do 27. srpnja organizirana regionalna radna akcija uz sudjelovanje 300 omladinaca svrstanih u 7 brigada. Radila je i pionirska brigada "Boško Buha" - učenici škola iz Sirača i Bavaništa. Glavni organizator cijele akcije, od početka do kraja bio je David Karlović Bijeli. U akciji su izvršene pripreme za asfaltiranje sportskih terena kod škole, uređen je Stari grad, nasipi za tribine na nogometnom igralištu Lanara, te zelene površine u mjestu.

1980. – Prestao rad područne škole u Barici (dva učenika). 
- Izgrađena prva faza plinovoda (dvije radne brigade – siračka i bavaništanska).
- Most preko Bijele svečano pušten u promet.
- Asfaltirana je ploha za male sportove kod škole.
- Izgrađena Lovačka kuća. 
- Obnovljene siračke narodne nošnje (škola, KUD, žene iz sela). Rad vodile Jaga Penezić i Kata Crnković.
- Prestala raditi tvornica drvene vune u Grižini.
- Naša omladinska brigada radila u Bavaništu.

1981. – Nastavljeno s plinofikacijom, siračka i bavaništanska radna brigada iskopale kanale za polaganje plinovodnih cijevi i telefonskog kabela kroz dio Japage i prema upravnoj zgradi Kamena.
- Brigada iz Sirača radila u Bavaništu. 
- Potpaljena prva peć u tvornici vapna.

1982. – Obilježena stogodišnjica škole i 90. godišnjica Dobrovoljnog vatrogasnog društva.
- Potpaljena i druga peć u tvornici vapna. 
- Nastavljena plinofikacija.
- Pušten plin u završenu plinsku mrežu.
- Asfaltirana staza kraj mlina do škole.
- PTT postavio automatsku telefonsku centralu.
- Članovi Kulturno-umjetničkog društva organizirali posjet predstavi Gubec-beg u Dvorani "Vatroslav Lisinski". 

1983. – Streljačka družina uredila dvostaznu streljanu (u staroj Markovićevoj zgradi ispod Starog grada). 

1984. – Otvoren pogon Vesne, tvornice trikotaže Daruvar, u Sindikalnom domu u Siraču.

1985. – Izvršene pripreme za izgradnju mrtvačnice. 
- Izgrađena veterinarska stanica kraj vatrogasnog spremišta.
- Otvorena dvostazna automatska kuglana u zgradi Sindikalnog doma IGM Kamen

1987. – Dovršena mrtvačnica.
- Otvorena Galerija likovnih djela pri osnovnoj školi u Siraču. Posebnu pomoć pružili su akademski slikari Edo Murtić i Viktor Goričan, te savjetnik za likovnu kulturu Emil Robert Tanay. 

1988. – Završeno renoviranje Doma kulture.
- Školsku Galeriju posjetili akademski slikar Edo Murtić i poznati hrvatski književnik Jure Kaštelan.
- Kulturno-umjetničko društvo organiziralo posjet muzeju Mimara. Gledali su i predstavu Kazališta Komedija "Lovačka skupština". 
- Izgrađena peterostazna streljana. Nastupaju pod imenom Kamen-Pobjeda. 
- Asfaltiran nogostup od škole do Željnjaka.
- Izgrađena stambena zgrada na Oraškom polju. 

1989. – 13. listopada prikazana prva kino-predstava u obnovljenom Domu kulture.

1990. – 23. travnja održani prvi višestranački izbori. 
- Učenici nisu išli u Bavanište. 

1991. - Izbetoniran nogostup od groblja do kraja Ravne njive.
- Postavljena nova ograda kod katoličke crkve. 
- Mjesna zajednica Sirač uredila fasadu na pravoslavnoj crkvi. 
- Prestala suradnja s Bavaništem.
- 1. rujna – prva siračka žrtva u Domovinskom ratu, Vlado Plažanin –vozač Hitne pomoći. 
- Škola nije počela - djeca evakuirana na otok Hvar i u Čehoslovačku. 
- Ekipa Streljačkog društva ušla u Prvu ligu Hrvatske.
- Strijelci Ivica Karlović i Miroslav Kreuzer počeli se natjecati na prvenstvu Hrvatske.
- 22. prosinca raketirana škola iz višecjevnog bacača raketa (VBR).

1992. – U veljači počela nastava. 
- 13. travnja dolaze pripadnici UNPROFOR-a. Te večeri bilo je posljednje granatiranje.
- Škola "Braća Ribar iz Virovitice isporučila 1000 knjiga za pomoć školskoj knjižnici uništenoj 22. prosinca 1991. Organizator Ivo Cisar, profesor. 
- U školi je 197 učenika, samo djeca iz Sirača. U bivšim školama u Bijeloj, Pakranima, Miljanovcu i Gornjim Borkima više nema djece.

1993. – 15. travnja – novo ustrojstvo općina. Sirač postao općinsko mjesto sa sljedećim naseljima: Sirač, Bijela, Donji Borki, Srednji Borki, Gornji Borki, Kip, Miljanovac, Pakrani i Šibovac. Prvi načelnik u novoustrojenoj općini je Branimir Miler.
- Izgrađeni mostovi u Mračari i kod mlina Moučka. 
- Postavljena vodoobloga u rijeci kroz Japagu.

1994. – Od 2. do 9. svibnja obilježili siračke jubileje: 750 godina mjesta Sirača, 100 godina pošte, 100 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva i 110 godina škole.
-  Nogometaši Kamena igrali prijateljsku utakmicu s prvoligašem NK Zagreb (u okviru svečanosti obilježavanja jubileja). 
- Uređena automatska deveterostazna streljana (u podrumskim prostorijama općinske zgrade). 
- Uvedeni nazivi ulica.
- 9. srpnja odigrana prva vaterpolo utakmica na plivalištu ing. Mladena Lojkića, M. Gupca b.b. 
- 9. rujna – prvi teniski susret na novom teniskom igralištu ing. Mladena Lojkića M. Gupca b.b. 

1995. – U svibnju akcija "Bljesak" - oslobođenje zapadne Slavonije. 
- U kolovozu "Oluja" -oslobođenje jugozapadne Hrvatske od srpske agresije. 

1997. – 22. studenog svečano otvorena asfaltirana cesta Sirač-Barica i cesta u Ulici Ljudevita Gaja (Pijanovo brdo).
- Proradio mjesni vodovod.

1998. – Na mjesnom groblju postavljen križ, spomen-obilježje poginulim hrvatskim vojnicima i civilnim žrtvama rata od 1941. do 1945.
- Postavljen križ – spomen obilježje "U spomen žrtvama Domovinskog rata".

1999. – U lipnju Kamen d.d. Sirač i austrijska firma W&P Klagenfurt, najveći proizvođač građevinskih materijala Austrije, pustili u pogon novo postrojenje "Baumit" za proizvodnju suhih žbuka. 
- Strijelac Ivica Karlović osvojio 2. mjesto u Hrvatskoj, dobio 3. kategoriju vrhunskog sportaša.

2000. – Strijelac Miroslav Kreuzer postao vrhunski sportaš 3. kategorije.
- Na crkvu postavljeni novi satovi –s radio-kontrolom. Otkucavaju početak novog milenija i u Siraču.
- Kamen Sirač dobio certifikat za sustav upravljanja kakvoćom prema normi ISO 9002, prvi u Hrvatskoj za ovu vrstu građevnih materijala.

2001. – U Kamenu ustrojena vlastita carinska služba.
- Izrada dokumentacije Sistem za odvajanje otpadnih i oborinskih voda.
- Počela arheološka istraživanja i konzervacija na starom gradu. Radove vodi arheolog mr. sc. Berislav Scheibal uz nadzor državne uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Zagreb. Svake godine Ministarstvo financira projekt s 300 000 kuna.
- Za postignute rezultate u streljačkom sportu Miroslav Kreuzer osvojio naslov Republički majstor.

2002. – Kamen Sirač dobio zlatnu plaketu Gospodarske komore Bjelovarsko – bilogorske županije za najuspješniju tvrtku u kategoriji srednje velikih tvrtki.
- Ministarstvo obrta i malog poduzetništva dodijelilo Kamenu Sirač nagradu za najboljeg izvoznika.
- Izvršena kompletna rekonstrukcija niskonaponske električne mreže u Barici.
- Izašla iz tiska knjiga Ivanke i Florijana Križa Sirač – Zrnca povijesti i mnoga sjećanja, 29. svibnja promocija u Hrvatskom domu u Siraču.
- Obnovljen rad Kulturno – umjetničkog društva Kamen.
- Strijelci osvojili ekipno 1. mjesto u Hrvatskoj u disciplini malokalibarska puška – trostav. (Ivica Karlović, Miroslav Kreuzer i Alen Brajković).

2003. – Kamen Sirač obilježio 125. godišnjicu rada.
- Nastup Hrvatskog folklornog društva Lado, poklon kamena Sirčanima.
- Radi se na glavnom kolektoru kroz livade.
- Rekonstruirana niskonaponska električna mreža u Gundulićevoj i Gajevoj ulici.
- Izgrađen most kod škole.
- Dorada poljskih puteva (Zvonimirova ulica – Pakrani, Lanara).
- Izgradnja dviju vodovodnih precrpnih stanica u Branimirovoj i Gajevoj ulici.

2004. – Košarkašice osnovne škole osvojile 1. mjesto u županiji i plasirale se u poluzavršnicu Hrvatske. Voditelj Dragan Barač.
- Izgrađen plinovod u Požeškoj ulici.
- Strijelci osvojili ekipno 3. mjesto u Hrvatskoj u disciplini malokalibarska puška – trostav. (Ivica Karlović, Miroslav Kreuzer i Alen Brajković)
- U tvornici vapna počela raditi PEĆ III.
- Završena nova separacija ČELINA IV.
- Počela s radom tvornica EKSPANDIRANOG POLISTIRENA (EPS) Simapor.
- Učiteljsko vijeće donijelo odluku o uključivanju u međunarodni program Eko škole.
- Marija i Dragutin Pavičić izdali zbirku pjesama Ja i ti u pjesmi, promocija u svibnju.
- Rekonstrukcija niskonaponske električne mreže u Svačićevoj ulici.
- Postavljanje gornjeg sloja asfalta Sirač – Grižina (2200 m).
- KUD Kamen nastupio u TV emisiji Domovnica snimljenoj u Daruvaru.

2005. – Izgrađen kolektor u Radićevoj ulici od željezničke prude do crkve.
- Održana I. Kiparska kolonija Kamen Sirač.
- U travnju promocija knjige Vrutak iz srca – O siračkom folkloru Ivanke  i Florijana Križa.
- Presvučeno asfaltom 3500 m nogostupa.
- Uređenje zgrade Općine (fasada)
- 30. svibnja svečano podignuta Zelena zastava pred školom u okviru međunarodnog programa Eko–škole.
- Izgrađen vodovod i plinovod u gornjem dijelu Frankopanske ulice.
- 25. studenog Školi dodijeljena diploma Slušaj kako zemlja diše HRT i Ministarstva kulture i sporta s financijskom nagradom za najljepši školski okoliš. - 26. studenog otvoren je Park branitelja Sirača i posvećeno obilježje braniteljima.

2006. – U okviru projekta UNICEF-a "Za sigurno i poticajno okruženje u školama" naša škola je dobila ploču s natpisom ŠKOLA BEZ NASILJA.
- Školske košarkašice zauzele 5. mjesto u državnoj poluzavršnici u Zaboku. Voditelj Dragan Barač.
- Izašla iz tiska i predstavljena još jedna siračka knjiga (Uspomene podno Staroga grada). Napisao ju je Nikola Knežević, Sirčan koji živi u Rijeci.
- Uz ostale aktivnosti Udruga umirovljenika pojačala rad na očuvanju narodne baštine (Izložba ručnih radova, Perušalo kukuruza).
- Počeli su radovi na kolektoru u Radićevoj ulici od crkve do općinske zgrade.
- Urađen vodovod i plinovod u Ulici 30. svibnja i u Miljanovcu u dužini od 1800 m.
- Usvojen prijedlog grba i zastave Općine Sirač.
- U sklopu proslave Dana općine, župe i škole predsjednik RH Stjepan Mesić posjetio je našu općinu 29. svibnja, u Osnovnoj školi razgledavao je skulpture kiparske kolonije, galerije slika i ručnih radova učenika uz kulturno-umjetnički program, položio vijenac na spomenik palim braniteljima Sirača, te obišao tvornicu "Kumal".
- Tijekom godine postavljanje novih rasvjetnih tijela kroz cijelo mjesto.
- Promjena krovišta na zgradi Hrvatskog doma.
- Počeli su zemljani radovi za prečistač s taložnicom i prelivom za otpadne i oborinske vode.


(Broj pregleda: 14590)