Poštanska agencija otvorena je u Siraču 1893. u kući prvog činovnika tog ureda Ivana Füz˙a koja se nalazila na mjestu gdje je sada trgovina Gavranović (preko puta crkve). Poslije Füz˙a dugogodišnja poštanska službenica bila je Zlata Pešek.
Službeno glasilo Hrvatsko-ugarske poštanske uprave “Sbornik” spominje 1896. poštu u Siraču. Pripadala je zagrebačkom poštanskom ravnateljskom okružju. U brzojavnu mrežu Hrvatske Sirač je uključen 20. ožujka 1911., a službenih podataka o telefonu nema. Bivša poštarica Elica Moučka (Dabčević) sjeća se da su u vrijeme pilane Croatia (1920. – 1931.) telefon imale željeznička stanica, šumarija i pilana. U pošti je na zidu bio telefon s ljevkastim slušalicama. Ona ne zna kad je telefon uveden.
1907. godine načelnik općine Sirač (Biela) raspisao je natječaj za općinskog pisara. Javio se Ante Dabčević. Došavši u Sirač, najprije je bio općinski pisar, a poslije bilježnik. Oženio se Eleonorom Kuhr. Kad je poštarica Pešek otišla u mirovinu, Eleonora je prihvatila mjesto. 1926. poštu su preselili u svoju kuću (na mjestu kuće br. 61 u Ulici Stjepana Radića).
U to vrijeme poštanske pošiljke dovozili su i otpremali željeznicom. Pošta se otpremala u vrećama zaključanim lokotom, a sa željezničke stanice donosili su je (ili dovozili) dostavljači pošte. U vrijeme Dabčevićevih to je radio Franjo Wolf, njihov sluga. Poštonoše su raznašali poštu mještanima pješačeći od kuće do kuće. Obično bi na raskrižjima trubio poštanskom trubom da se ljudi skupe pa bi im podijelio. U poštu su dolazili i sami po svoje pošiljke. Mnogo su pomagala i školska djeca.
1927. najstarija Dabčevićeva kćer Ljerka položila je zavjet “kao stalan pomoćnik ugovorne državne poštarice Elice Dabčević u Siraču temeljem dozvole Direkcije pošta i telegrafa u Zagrebu”. 1932. položila je ispit u Zagrebu za ugovornog poštara. Stopama starije sestre krenula je i Elica, mlađa Dabčevićeva kćer. Ona je 1933. položila otpravnički ispit i radila u siračkoj pošti kao otpravnica. Kad su se sestre poudale, zamijenio ih je brat Milivoj. Vodio je poštu sve do II. svjetskog rata. Tijekom rata pošta je radila povremeno, da bi prešla u Daruvar.
Krajem 1945. pošta se seli u Reichlovu kuću (ruševna zgrada kraj Hrvatskog doma). Poštanski službenik bila je Danica Reichl koja je prije rata radila u Bastajima. 1947. pošta postaje službeno državna. Tada je poštarom postao Tanasija Nenadović, te radio do mirovine 1973. godine. 1954. godine pošta se preselila u novoizgrađenu općinsku zgradu gdje je i danas.
Od 1.1.1973. godine, a i danas, upravitelj je Željko Bis.
Naš prvi poštar (listonoša) bio je Vlado Mandić. Nakon njega od 1.1.1959. do 1978. godine poštar je bio Antun Štajgler, a poslije njega bili su Stjepan Krušinski, Antun Hamp i Miroslav Mikeš. Od 1991. godine naš poštar je dugo godina bio Slavko Kuchař.